Definisaun komputardor-komputador mak sasan ne’ebe ita uja halo dadus tu’uir
prosedura neebe formula ona.Sistema informasaun kombinasau husi teknologia informasaun no aktividades ne’ebe ema halo husi teknologia,nia fo apoio oprasaun no manegementu.Nia objective neebe luan tebe,sistema informasaun halo sai hanesan interacsaun ba ema,prosesu algorithmic, dadus, no liman sira.
prosedura neebe formula ona.Sistema informasaun kombinasau husi teknologia informasaun no aktividades ne’ebe ema halo husi teknologia,nia fo apoio oprasaun no manegementu.Nia objective neebe luan tebe,sistema informasaun halo sai hanesan interacsaun ba ema,prosesu algorithmic, dadus, no liman sira.
Iha
sistema
informasaun ne’ebe halo la hanesan no iha komputador,sistema( TIK),no
prosesu ba fila liman sira.
Sistema informasaun ne’ebe lahanesan husi teknologia informasaun
iha sistema informasaun nia laran,baibain hare iha kompanente TIK nian ida nee hanesan benifisiu teknologis.Iha definisaun nee halo organisasaun teknologia informasaun no komunikasaun(TIK),maibe no oinsa eme bele halo interaksaun ho teknologia no fo apoio prosesu ba fila no objective ba teknologia informasaun.
Sistema informasaun ne’ebe lahanesan husi teknologia informasaun
iha sistema informasaun nia laran,baibain hare iha kompanente TIK nian ida nee hanesan benifisiu teknologis.Iha definisaun nee halo organisasaun teknologia informasaun no komunikasaun(TIK),maibe no oinsa eme bele halo interaksaun ho teknologia no fo apoio prosesu ba fila no objective ba teknologia informasaun.
Sistema
informasun
mos nia prosesu lahanesan no fila liman,sistema informasau mos
kontrola konaba modernisaun atu prosesu fila liman nian.sistema
informasun
hanoin atu fahe
nia tipe privadu husi sistema servisu.Sistema servisu hanesan sistema neebe ema uja ho sasan eletronika hodi halo servisu no esforsu an halo produsaun, neebe nia resultado atu fo sai atu nu’une ema bele sosa.Sistema informasaun hanesan ,transmisaun,rai,foti,manipulasaun,no fo sai,informasaun.
nia tipe privadu husi sistema servisu.Sistema servisu hanesan sistema neebe ema uja ho sasan eletronika hodi halo servisu no esforsu an halo produsaun, neebe nia resultado atu fo sai atu nu’une ema bele sosa.Sistema informasaun hanesan ,transmisaun,rai,foti,manipulasaun,no fo sai,informasaun.
Ho ida nee,sistema informasaun halo
relasun ho sistema dadus hodi halo aktividades sistema seluk.Sistema
informasaun hanesan,forma komunikasaun ida iha sistema dadus ne’ebe sai hanesan
prosesu ou forma husi memoria social,sistema sosal mos hetan nao formal ne’ebe
fo apoio husi ema neebe foti informasaun
neebe los.sistema informsaun focus liu ba studa no disiplina husi
sisrema organisasaun informatika.
Sistema
informasaun hanesan relasaun ho terorganisasaun husi populasaun,ho sasan ne’ebe
ta bele ha n re no halo aplikasaun (lunak) no mos sasan ne’ebe ita bele
kaer,hare no monta no esforsu ahalo komunikasaun atu hatama
dadus,muda,no fahe informasaun iha organisasaun nia laran.Tuir Mc Leod; informasaun
hanesan sistema ne’ebe nia forsa no hatama informasaun nia ba media nescesidade
halo troka lor-loron ne’ebe fo apoio objective ba manajerisaun organisasaun iha
hotu no atu fosai iha informasaun.
1.Tuir
Tata Sutrabri,Kom,MM; Sistema informsaun hanesan sistema ida organisaun ida
ne’ebe atu hasoru servisu estrategio husi organisasaunatu hetan parte iha liur
no fo informasau – informasaum ne’ebe espersial persisa.
2.Tuir
Erwan Arbie nia hanoin;
Sistema informasaun hanesan sistema
organisaun ida ne’ebe hasoru necesidade halo no troka loran atu ajuda no apoio
operasau,sai manajerasaun husi organisaun ida neeba aju halo fasilitasaun no fo
informasaun ne’ebe persisa.
3.Tuir Tafri D. Muhyuzir nia nia hanoin;
Sisema informasun hanesan dadus neebe ita
hatama atu klasifikasaun ho foti ou halo sai hanesan informasaun intitas
relasaun no apoiu mesak husi ida ba seluk,bainhira sai hanesan infirmsaun folin
ba ema hotu.
4.Tuir O Brien Nia hanoin; ne’e
Sistema informasaun hanesan konbinasaun husi unit be halo ema (hardware),no (software),rede
komputador no rede komunikasaun dadus (komunikasaun),ho database ne’ebe
hatama,mudah,no foinformasaun konaba forma organisaun ida.
1.1.Kompanente
sistema informasaun
Komputador iha intruksaun hira,ne’ebe facta,hodi rai ema no prosedura sistema informasaun
hetan kategorisau iha parte ha’at;
1.Sistema
informasau management
2.Sistemsa
fo apoio no desizaun
3.Sistema
informasaun eksekusaun
4.Troka
sistema no prosesu.
2.Funsaun Siatema Informasaun
Funsaunba
sistema informasaun nee daik no prosesu apoio no teknologia a’as tebes,no
esforsu an ne’ebe kualidade no a’as tebes iha kompania.Sistema informasaun
manezamentu atu fo apoiu operasau ba manezamentu no desizaun idakatak
organisaun nia laran.siatema
informasaun manezamentu nia objetivu no nia resultado informasaun
ne’ebe
halo ba
kompania.
Tamba ne’e kometmentu kompania atu halao sistema informasaun manezantu ne’ebe tenki a’as no prosesu ne’ebe akontese produsaun sai hanesan vantage ba kompania.
Informasau no resultadu ba sistema informasaun hetan diak liu ba manezentu,mak analisa sistema tenki halo
tur nesicidade-nesecidado informasaun persisa,no
halo servisu ba lever oin-oin ne’ebe a’as iha manezamentu ho nia tipe ita foti.
Defenisau definisaun iha leten hare liu ba nia objective forma husi sistema informasaun manezementu hanesan organizaun informasaun nian ne’ebe foti desicizaun ida ba manezamentu estrategis diak.
Sistema informasaun manezamentu sai sistema ne’ebe diak ba organisazaun dadus no mos informasaun ne’ebe sei relasaun ho servisu – servisu organizasaun .
Tamba ne’e kometmentu kompania atu halao sistema informasaun manezantu ne’ebe tenki a’as no prosesu ne’ebe akontese produsaun sai hanesan vantage ba kompania.
Informasau no resultadu ba sistema informasaun hetan diak liu ba manezentu,mak analisa sistema tenki halo
tur nesicidade-nesecidado informasaun persisa,no
halo servisu ba lever oin-oin ne’ebe a’as iha manezamentu ho nia tipe ita foti.
Defenisau definisaun iha leten hare liu ba nia objective forma husi sistema informasaun manezementu hanesan organizaun informasaun nian ne’ebe foti desicizaun ida ba manezamentu estrategis diak.
Sistema informasaun manezamentu sai sistema ne’ebe diak ba organisazaun dadus no mos informasaun ne’ebe sei relasaun ho servisu – servisu organizasaun .
Funsaun kompanente husi komputador Mother Board Motherboard mak komponente komputador nian
ne’ebe ita.
1. Konfigurasi Server
Konfigurasaun ba server Ubuntu uja Command Line no Gui sudo touch
/etc/apt/sources.list /etc/apt/sources.list.backup sudo .
Saida Mak DCHP: Saida Mak DCHP ?? DCHP liafuan badak
husi Dynamic Configuration Host Protoco
l . DCHP mak protokolu nebee nia basiku iha client/server.
l . DCHP mak protokolu nebee nia basiku iha client/server.
2.
Funsaun
sistema Informasaun iha parte mak hanesan tu’ur mai nee;
3.Aumenta
stabilidade dadus ne’ebe tempo lalais atu fahe ba ema ne’ebe uja ,tenki
iha sistem informasaun
4.
Promete kualidade diak no objective sistema informasaun ne’ebe kritis.
5.
Aumente prosesu ne’ebe no diak,
6.
Identifikasaun nesecidade-nesecidade sei apoio husi sistema informasaun,
7.
Konsenkuensia- konsenkuensia ekonomia husi sistema informasaun no teknologia foun.
8.
Fahe aktividade aplikasaun hanesan iha sistema.
9. Organisasaun halo sistema informasun atu troka- troka osan no hetan resultado husi ema ne’ebe sai hanesan serverdor.
9. Organisasaun halo sistema informasun atu troka- troka osan no hetan resultado husi ema ne’ebe sai hanesan serverdor.
10.
Sistema informasaun managementu atu fo apoio ba sisetema ida hare konaba
modelu.
11.Sitema
informasaun managementu hanesan servisu manezamentu nian
12.sistema
informasaun atu halo operasaun ba servisu operasional efektivu no
efensiesia,operasaun halo prosedura no fo desizaun hatene liu konaba parte
ne’ebe program.
3.Sistema Informasau Nia Objectivo ;
Ojectivo
sistema informasaun hanesan atu fo informasaun no faheba parte ne’ebe ita
persisa informasaun seluk,iha parte liur ne’ebe diak no mos parte ne’ebe iha
laran.Sistema hanesan henesan informasaun ida ne’ebe subjek/subsistema husi
sistema informasaun organisaun.Atu informasaun nia resultado husi sistema
informasaun hetan diak atu fahe manezamentu,mak analisa sistema halo tuur
necesidade-necesidade informasaun neebe persisa mak atu halo aktividade-
aktividade oin-oin no aumente ninia menazentu (lever).
3.1.Sistema
Informasaun Nia Objectivo Iha Parte Haneasan Tuir Mai Nee;
1.sasan
ne’ebe sistema informasaunniha.
2.Promete
no halo tuir kualidade no objective sistema informasun ne’ebe kritis.
3.Prosesu
rancan ne’ebe hanesan efesiente diak,
4.Indentifikasaun
nesecidade-necisidade sei apoiu ba sistema informasaun,
5.Konsenkuensia-Konsenkuensia
ekonomia iha sistema informasaun,
6.Fahe
aktividede aplikasaun iha modern no sistema,
7.Investikasaun
nafatin neebe sei dook husi sistema informasaun,
8.Organisasun
halo sistema informasaun no ceek informasaun no fahe rekenim Koran no ne’ebe akontese.
4.Sistema Informasaun Ninia
Vantagem
Sistem
informasaun nia Vantagem koalia konaba vantation system Information dalaruma
objective barak iha moris lor-loron no hahu husi boot too kiik no dala ruma mos
ita la persisa atu fo vantagem husi sistema informasaun.Deratamente kedas ita
nia vantagem husi informasaun.Vantajen
husi Software ne'e mak custo ba investimentu kiik, kualidade empenhu (modern)
no seguransa diak tebes, bele halo lokalisaun no livre. Nasaun barak mak oras
ne'e halo politika migrasaun ba FOSS (Free Open Source Software) ho suporta
husi governu ba inisiativa FOSS nian ho fo intensivu ho desenvolve politika
hodi suporta uza no desenvolve FOSS ba interese nasional nasaun nian. Nasaun
sira ne'e hanoin katak ho uza FOSS bele enkoraza industria software local hodi
desenvolve, hamenus gastu orsamentu ba iha tenderizasaun software iha
instituisaun governu nian.Desenvolvimentu FOSS iha Timor Leste sei menus, FOSS
sei konsidera hanesan buat foun ida, no ema sira nebe'e mak uza FOSS se limita
ba halo instalasaun ba software deit, sidauk halo mudifikasuan, sidauk aumenta
fitur no mos sidauk hadia bug nebe'e mak iha. Ho razaun tamba recurso humanu ba
iha area ida ne'e limitadu, sidauk iha informasuan no dokumentasuan mak
kompletu, 100% escola teknika informatika no Universidade mak iha area
Informatika sidauk hatama FOSS ba sira nia kurikulum.
- Sai sarana foti dezisaun;foti desizaun ida neebe akontese iha sistema informasaun neebe inportante tebes,tamba nee sistema informasaun bele halo impaktu no mos konsenkuesia husi desizaun ita foti lor-loron ba parte neebe sei iha probema laran.
- Sai hanesan Sarana halo dadus;iha sistema ida nee vital tebes tamba nee ho akontesementu nedie sai ba media dadus ninian no ejiji atu fo sai fasiltasaun no fo
- dadus no nia objective diak sei kolia sai ba pupulasaun konaba politika,social,kultura,ekononia,kontador no prosesu konaba moris no fo dadus neebe sei sai hanesan topico iha pupulasaun bainhira fahe asan hanesan radio,televisaun,surat,neebe liu husi social media neebe agora dadaun iha rai laran.
- Sai hanesan sasan kontrola dadus;sai hanesan kontrola dadus no hanoin hanesan sistema informasaun neebe inportante mos atu komtrola dadus neebe iha populasaun la tuir korente no bele halo tuir konsesntrasaun efektivu husi dadus seluk.husi sistema informasau mesak diak atu sai kontrola dadus neebe iha populasaun nia laran nafatin tau matan efektivo husi dadus seluk.
4.1.SistemaInformasaun Nia
Desvantejem
Desvantajem husi sistema informasaun koalia konaba desvantajem sistema informasaun
neebe lahusik husi desvantajem- desvantajem mosu iha sistema informasaun no
agora nee sei menus liu no mos klaru konaba saida deit desvantajen-desvantajen
iha sistema informsaun nia laran.
1.Iha Indikasaun sasan neebe halo sistema informsaun iha populasaun neebe inportante sai susar iha oknum‑oknum neebe ho nia objective neebe sai hasesan sasan modern no inportante iha fatin ba populasaun‑populasaun sira nia objective no sasan neebe sei modern liu ba saude.Iha problema ida nee saindefisil tebes
tamba
faktus-faktus barak neebe halo kleur iha problema neebe sai ba
idak-idak nia privadu,no oin-oin tanesan sisi diak no sisi a’at hakarak
halo iha sasan neebe espesial.
2.Menus sosialisaun konaba sistema informasaun neebe inportante,iha partei ada akomtesimentu hahu husi lapisan nia okos too lapisan nia leten tenki troka komunikasun no mensoalisasaun konaba akontese iha sistema informsaun neebe inportante,la iha populsaun fo hela teknologia
iha
tempu agora modernisasaun nee la fo a’as liu socialisasaun.
4.1.Desvantajen Rede/ Lina Wireline
Desvantajem
rede/lina wireline iha oin ha’at;
1. Sukat
no halo fatin ba kabel neebe laiha,
2. Tempu
aumenta kleur,
3. Aumenta
fatin rede/lina la pernamen,
4. Persisa
osan hodi hadia rutin.
Vantajen ho Desvantajem sei sai haesan sistema informsaun ida hodi hao aplikasaun
ba komputador hodi fo apoio ba opearasaun husi organisasaun ida.oprasaun
instalasaun,hodi hadia komputador,ou sasan lunak no dadus nian.sistema
informasaun mak komponente ida husi informasaun neebe relasaun ho integrasaun
atu fo nia ojectivo ida neebe espesifikasaun liu.Komponente-komponente seluk neebe hanesan komponente input,(hatama),
modelu output(hasai),teknologia basis dadus (database).
modelu output(hasai),teknologia basis dadus (database).
Sistema informasaun mak hanesan dadus ida ba ida hodi halo integrasaun neebe
relasaun no halo kompletu nia resultadu output diak iha forma pintura,lian
hakerek iha database ida.informasaun mak komponente ida forma sistema neebe hanesan
relasaun entre kompunente ida ho komponente seluk no nis objective atu hetan
nia resultado informsaun iha material neebe special.Iha sitema informasaun
hanesan susb-sub sistema ida neebe troka nia relasaun neeben forma no
kompanente neebe iha laran pas ba input,- prosesu,- output,neebe relasaun ho
informasaun halo( dadus neebe diak ba user).
Sistema informaaun (SI)ida hanesan
atu troka relasaun ho inegrasaun ida ho seluk hodi servisu hamutuk nia funsaun
atu hadia problema neebe iha hanesan ransamentu husi ema,mak hanesan
dadus,-prosesu-prosesu no oin-oin neebe integrasaun fo apoiu no fahe material
necesidade halo desizaun manezamentu no iha material ida.
Exemplo
hanesan problema ou kasus iha sistema informasaun komunikasaun nia laran;
Antes
sistema informasaun konvida atu servisu operasaun nia hanoin sistema
informasaun iha rua neebe halo neebe relasaun no lia fuan mak ,sistema element
neebe troka servsu hanesan objective hamutuk.
No informasaun nee sai hanesan dadus neebe halo ona,,bainhira nia resultado neebe hetan nia ojectivo no uja iha objective neebe inportante.Akontese neebe aumenta luan no aumenta iha mundo era globalisasaun tuir mai nee; Kompania ejiji atu fo servisu neebe optimal no diak husi segi neebe halo sasan kontratu.Halo modelu iha sistema informasaun kompania persisa halo no fo apoiu ba manezamentu sistema informasaun neen iha oin mai.hatene servisu iha modernisasi sistena nian haneasn sai ba parte ida.
No informasaun nee sai hanesan dadus neebe halo ona,,bainhira nia resultado neebe hetan nia ojectivo no uja iha objective neebe inportante.Akontese neebe aumenta luan no aumenta iha mundo era globalisasaun tuir mai nee; Kompania ejiji atu fo servisu neebe optimal no diak husi segi neebe halo sasan kontratu.Halo modelu iha sistema informasaun kompania persisa halo no fo apoiu ba manezamentu sistema informasaun neen iha oin mai.hatene servisu iha modernisasi sistena nian haneasn sai ba parte ida.
Parte
primeiru mak ,kompanian neebe esforsuan halo nainia mordernisasi meask no iha
sistema informasaun ninian(insourcing).Parte ba dala rua kompania halo modernu no
sistema informasaun nian ba parte liur no organisasaun material seluk bainhira kompania hatan liu no aumenta porformase,”core competency”no kompania(outsourcing).Halo modernisasi iha kompanian nian tenki fo ba parte neebe hetan fo apoiu husi kompania.
sistema informasaun nian ba parte liur no organisasaun material seluk bainhira kompania hatan liu no aumenta porformase,”core competency”no kompania(outsourcing).Halo modernisasi iha kompanian nian tenki fo ba parte neebe hetan fo apoiu husi kompania.
4.2.TEKNOLOGIA INFORMASAUN
Instituto de Defesa Nacional halo cooperacao ho Instituto Superior de Ciências Sociais e Políticas (ISCSP),hahu halo curso Pós-Graduação iha Estudos Políticos e Militares.Pos-graduasaun,ho objetivo hodi optimiza cientifica e pedagozico iha planu estudoCurso.
Promosaun Oficial Superior (CPOS) ho durasaun fulan 3 ho orario 180 oras.
Acompanhamentu ba alunos sira nee responsabilidade husi corpo docente ISCSP e acompanha husi oito professors doutores.
Curso partisipa husi ema nain sanulu resin hat (14) nain sia (9) husi oficias F-FDTL husi componente forca terestre, naval no formasaun, ema nain rua husi Instiuto de Diplomata husi Ministerio dos Negocios Estrangeiro, nain rua husi Secretario Estado e Defesa no ema nain ida husi Instituto de Defesa Nacional.Curso hodi reforca formasaun integrada husi multidisiplinar ba futuro oficiais superior F-FDTL hodi iha posibilidade ligasaun ho universitario hodi aprova reconhecimento academico ba iha curso e licenciado iha segundo siclo (mestrado nian).O Instituto de Defesa Nacional de Timor-Leste, hanesan entidade públika timor oan nian, adapta tuir realidade Timor , bá serbisu Timor nian , iha objektivu hanesan pólu excelênsia bá nível ensinu, husi formasaun no investigasaun (I&D+I), Kontribui bá hari konsiênsia nasional ida kona bá Defesa no Seguransa no bá dezenvolvimentu ekonómiku, kultural no sosial.
Acompanhamentu ba alunos sira nee responsabilidade husi corpo docente ISCSP e acompanha husi oito professors doutores.
Curso partisipa husi ema nain sanulu resin hat (14) nain sia (9) husi oficias F-FDTL husi componente forca terestre, naval no formasaun, ema nain rua husi Instiuto de Diplomata husi Ministerio dos Negocios Estrangeiro, nain rua husi Secretario Estado e Defesa no ema nain ida husi Instituto de Defesa Nacional.Curso hodi reforca formasaun integrada husi multidisiplinar ba futuro oficiais superior F-FDTL hodi iha posibilidade ligasaun ho universitario hodi aprova reconhecimento academico ba iha curso e licenciado iha segundo siclo (mestrado nian).O Instituto de Defesa Nacional de Timor-Leste, hanesan entidade públika timor oan nian, adapta tuir realidade Timor , bá serbisu Timor nian , iha objektivu hanesan pólu excelênsia bá nível ensinu, husi formasaun no investigasaun (I&D+I), Kontribui bá hari konsiênsia nasional ida kona bá Defesa no Seguransa no bá dezenvolvimentu ekonómiku, kultural no sosial.
Nune'e
formasaun CPOS (curso
formasaun ofisial superior) edisaun ida hahu iha Maio 2012 ne'e no se
remata
iha fulan janeiro 2013. Formasaun TIK hanesan area proriedade ida hodi
ofisiais
sira bele halo sira nia aktividade hanesan pesquisa iha internet , halo
serbisu
akademiku,no hanesan intrumento importante ida hodi bele suporta alunos
CPOS iha formasaun nian.
Formasaun TIK mak aluno sira hetan hanesan introdusaun basiku komputador, sistema operativu, aplikasaun ba servisu, internet no asesu ba rekurso edukasaun online nian.
akademiku,no hanesan intrumento importante ida hodi bele suporta alunos
CPOS iha formasaun nian.
Formasaun TIK mak aluno sira hetan hanesan introdusaun basiku komputador, sistema operativu, aplikasaun ba servisu, internet no asesu ba rekurso edukasaun online nian.
5.OPEN DISCUSSION & DEMO OS ANDROID (ICT-TL & TOSC)
Saida mak ANDROID OS? ANDROID hanesan Sistema Operativu Open Source Linux uza ba Mobile Telefone & Tablet PC.
Android sai espesial tamba se deit bele modifika hodi halo aplikasuan rasik ou uzaGoogle Java Libraria.ANDROID MARKET: Iha Opsaun ne’e imi bele buka, halo komparasaun no halo instalasaun 200.000 aplikasaun ho gratutita ba imi nia Mobile Telefone ou Tablet PC.
SHOW ROOM (Komunidade Android Timor-Leste)
Show Room se apresenta Produtu mak uza ANDROID OS ba MOBILE TELEFONE & TABLET PC husi Marka konhesidu hanesan: SAMSUNG, HUAWEI, LENOVO, TOSHIBA, ZTE, TABULET & EDUPAC. Labele lakon oportunidade hodi mai visita Show Room OS ANDORID nian ne'e.
Instituto de Defesa Nacional halo
cooperacao ho Instituto Superior de Ciências Sociais e Políticas (ISCSP),hahu halo curso Pós-Graduação iha Estudos Políticos e Militares.
Pos-graduasaun,ho objetivo hodi optimiza cientifica e pedagozico iha planu estudo Curso Promosaun Oficial Superior (CPOS) ho durasaun fulan 3 ho orario 180 oras. Acompanhamentu ba alunos sira nee responsabilidade husi corpo docente ISCSP e acompanha husi oito professors doutores.Curso partisipa husi ema nain sanulu resin hat (14) nain sia (9)husi oficia F-FDTL husi componente forca terestre, naval no formasaun, ema nain rua husi Instiuto de Diplomata husi Ministerio dos Negocios Estrangeiro, nain rua husi Secretario Estado e Defesa no ema nain ida husi Instituto de Defesa Nacional.
O Instituto de Defesa Nacional de Timor-Leste, hanesan entidade públika timor oan nian, adapta tuir realidade Timor , bá serbisu Timor nian , iha objektivu hanesan pólu excelênsia bá nível ensinu, husi formasaun no investigasaun (I&D+I), Kontribui bá hari konsiênsia nasional ida kona bá Defesa no Seguransa no bá dezenvolvimentu ekonómiku, kultural no sosial. Nune'e formasaun CPOS (curso formasaun ofisial superior) edisaun ida hahu iha Maio 2012 ne'e no se remata iha fulan janeiro 2013. Formasaun TIK hanesan area proriedade ida hodi ofisiais sira bele halo sira nia aktividade hanesan pesquisa iha internet , halo serbisu akademiku, no hanesan intrumento importante ida hodi bele suporta alunos CPOS iha formasaun nian. Formasaun TIK mak aluno sira hetan hanesan introdusaun basiku komputador, sistema operativu, aplikasaun ba servisu, internet no asesu ba rekurso edukasaun online nian. Organiza husi ICT-TL (Information Communication & Technology) & TOSC (Timor Leste
Open Source Community) no hetan suparta husi Komunidade Android Timor Leste.
Pos-graduasaun,ho objetivo hodi optimiza cientifica e pedagozico iha planu estudo Curso Promosaun Oficial Superior (CPOS) ho durasaun fulan 3 ho orario 180 oras. Acompanhamentu ba alunos sira nee responsabilidade husi corpo docente ISCSP e acompanha husi oito professors doutores.Curso partisipa husi ema nain sanulu resin hat (14) nain sia (9)husi oficia F-FDTL husi componente forca terestre, naval no formasaun, ema nain rua husi Instiuto de Diplomata husi Ministerio dos Negocios Estrangeiro, nain rua husi Secretario Estado e Defesa no ema nain ida husi Instituto de Defesa Nacional.
O Instituto de Defesa Nacional de Timor-Leste, hanesan entidade públika timor oan nian, adapta tuir realidade Timor , bá serbisu Timor nian , iha objektivu hanesan pólu excelênsia bá nível ensinu, husi formasaun no investigasaun (I&D+I), Kontribui bá hari konsiênsia nasional ida kona bá Defesa no Seguransa no bá dezenvolvimentu ekonómiku, kultural no sosial. Nune'e formasaun CPOS (curso formasaun ofisial superior) edisaun ida hahu iha Maio 2012 ne'e no se remata iha fulan janeiro 2013. Formasaun TIK hanesan area proriedade ida hodi ofisiais sira bele halo sira nia aktividade hanesan pesquisa iha internet , halo serbisu akademiku, no hanesan intrumento importante ida hodi bele suporta alunos CPOS iha formasaun nian. Formasaun TIK mak aluno sira hetan hanesan introdusaun basiku komputador, sistema operativu, aplikasaun ba servisu, internet no asesu ba rekurso edukasaun online nian. Organiza husi ICT-TL (Information Communication & Technology) & TOSC (Timor Leste
Open Source Community) no hetan suparta husi Komunidade Android Timor Leste.
OPEN DISCUSSION & DEMO OS ANDROID (ICT-TL & TOSC) Saida mak
ANDROID OS? ANDROID
Hanesan Sistema Operativu Open Source Linux uza ba Mobile Telefone & Tablet PC.
Android sai especial tamba se deit bele modifika hodi haloaplikasuan rasik ou uza Google Java Libraria.
ANDROID MARKET:Iha Opsaun ne’e imi bele buka,halo komparasaun no halo
instalasaun 200.000 aplikasaun ho gratutita ba imi nia Mobile Telefone ou Tablet PC.
SHOW ROOM (Komunidade Android Timor-Leste)
Show Room se apresenta Produtu mak uza ANDROID OS ba MOBILE TELEFONE & TABLET PC husi Marka konhesidu hanesan: SAMSUNG, HUAWEI, LENOVO, TOSHIBA, ZTE, TABULET & EDUPAC. Labele lakon oportunidade hodi mai visita Show Room OS ANDORID nian ne'e.
SHOW ROOM (Komunidade Android Timor-Leste)
Show Room se apresenta Produtu mak uza ANDROID OS ba MOBILE TELEFONE & TABLET PC husi Marka konhesidu hanesan: SAMSUNG, HUAWEI, LENOVO, TOSHIBA, ZTE, TABULET & EDUPAC. Labele lakon oportunidade hodi mai visita Show Room OS ANDORID nian ne'e.
Hetan konvite hodi halo apresentasaun kona ba VillagetelcoProject ba belun sira husu CPLP iha Uma Fukun Parlamento Nasional iha Dili.Objetivu
prinsipal
tamba nasaun CPLP,
nasaun barak mak iha situasaun iklima ambiente hanesan ho Timor Leste,
ne'e
duni sira interese atu desenvove projetu relasiona ho open hardware
& open
software nian, tuir sira nia hanoin husi diskusaun nebe'e mak ami halo
katak ho
situasaun krizi finaseiru mundial opsaun
uza software livre sai hanesan agenda importante ba sira hodi halo diskusaun iha sira nia nasaun. Kona
ba
atu desenvolve konhesimentu sira besik kedas ho Africa do Sul entaun
fasil
hodi sira bele adapta aprende husi neba'a.Tamba inisiativa kona ba open
source
software desenvolve makaa tebes iha Africa do Sul nian ho suporta husi
Governu rasik. Oin nusa ho situsaun iha Timor Leste? Espero ho governu
foun
agora bele mos iha mundansa ba sistem telekomunikasaun iha rai doben
ne'e.
(Lemi).
Africa do Sul.Iha 2002,Government IT Officer
Council (GITOC) halo rekomendasaun
ba gabinete Governo Africa do Sul hodi uza Free Open Source Software (FOSS.Implementasuan
politika ida ne'e baseia ba issu hanesan: empenhu, seguransa, suporta no
implementasun
husi FOSS mak iha impaktu direitamente ba custo gasto ba implementasuan FOSS.
Implementasuan FOSS hatur esplisitu tuir politika Governu Sul Africanu nian.
6.Fator susesu husi Implementasuan
FOSS iha Africa do Sul fahe ba kategoria 3:
- Implementasuan husi FOSS tenki iha produz valor. Tenki iha valor ekonomiku mak as. Vantajem mak hetan husi politika ida ne'e mak hanesan custo efisiensi ba gastu, aumenta reseita estadu,no oportunidade hodi desenvolve FOSS.No mos iha valor social hanesan habelar informasaun ba populasuan loke fasilidade treinamentu ba IT.
- Desenvolve kapasidade no manuntensaun sufisiente.Liu husi kapasidade fornese informasaun, input husi spesialista sira no suporta desenvolvimentu FOSS.
- Suporta bot mai husi ator importante FOSS.Strategia haforsa suporta iha targetu mai husi nivel foti desisaun(birokrat),departementu sira,ema professional iha area IT,no user komputador sira hotu.Kampanye ba FOSS iha Africa do Sul hola parte koligasaun husi Shuttleworth foundation,Hewlett Packard,Canonical,MerakaInstitute,CSIIR(Council for Scientific and Industrial Research) hodi halo promosaun ba Open Source iha Africa do Sul. Governo Africa do Sul hanesan user barak iha Informasuan Tecnologia ho total computador hamutuk 400.000 mil no kada tinan gasta milhoes ba milhoes Rand (Osan Africa do Sul) ba iha hola software. Ho politika mak hasae husi SITA (State Information Technology Agency) iha 2003 departementu hotu husi governu uza FOSS.
Holanda :
Iha 6 Dezembru 2006, 8 Estadu iha
Holanda asina Manifest van Open Gemeenten (Manifest Open Government)
Manifestu ne'e ho nia konteudu katak sistema tecnologia informasaun ho nia
tenderizasaun iha Governu tenki iha espiritu Open Source Software &
Open Standard. Manifetsu ne'e haforsa ba strategia politika desenvovimentu FOSS ba aspetu 4 nakloke
(openess);
Aspetu ne'e katak governu labele depende ba
kompanhia ou vendor ida deit ba tender.
Governu tenki halo Audit ba programa
software nebe'e mak uja hodi hatene katak software
ne'e suporta ona fator seguransa mak precisa.
Dokumentu tenki bele loke sa tempu
deit la precisa iha limita ba tempu.
Brazil
Governu
Brasil halo planu hodi halo
migrasuan ba FOSS ba 80% komputador
Governu nian.Planu ne'e se implementa durante tinan 3. Ho objeviu Primeiru,Custo ba FOSS menus.Segundo,migrasaun halao hodi hasae no desenvolve produktividade husi software
local.Terseiru,Hanesan pasu ba demokratizasaun ba asesu konhesimentu Iha tinan 2000,
Governu
Brazil suporta projetu ho skala bot ba uza FOSS ba aplikasuan GIS
(Geographical Information System). Sistema ne'e uza ba setor public hodi
halo
gestaun ba populasuan no monitorizasaun ba sistema envairomentu nian. ba
Projetu
TerraLib hanesan desenvolvimentu ba aplikasuan Libraria GIS.Durante
survey 2005, prediksaun total mercado GIS hamutuk 200 companhia ho 4000
funsinariu no hetan benefisisu USD $150 Milhoes.
Cina
Iha 2000, Governu chines inisia halo
migrasuan ba FOSS. Liu husi desenvolve Linux versaun Cina (RedFlag)Objetivu
husi migrasuan ne'e mak ida hodi responde ba nesesidade iha rai laran no
seguransa ba rai laran Cina.90% software mak uza iha Cina hanesan software copy
pirata (copy ilegal) ne'e duni hodi loke oportunidade ba mercado Governu Cina
akonsela hodi bele uza software legal.Governu Cina rasik gasta orsamentu barak hodi hola lisensa ba proprietariu software.Ho Linux mak hanesan open Standard,orsamentu balu mak Governu hasai bele aloka fali hodi desenvolve FOSS.Iha 2003, Companhia IT mak karakteristiku FOSS husi nasaun tolu hanesan, RedFlag (Cina), MIRACLE LINUX (Jepang) no Hansoft (Coreia do Sul) Desenvolve sistema operativu alternativu hanesan Windows. Iha 2004, Ministerio Informasaun Cina (The Chinese Ministry of Information) hari'i Open Source Software Promotion Alliance hodi dudu desenvolvimento FOSS iha Cina.
akonsela hodi bele uza software legal.Governu Cina rasik gasta orsamentu barak hodi hola lisensa ba proprietariu software.Ho Linux mak hanesan open Standard,orsamentu balu mak Governu hasai bele aloka fali hodi desenvolve FOSS.Iha 2003, Companhia IT mak karakteristiku FOSS husi nasaun tolu hanesan, RedFlag (Cina), MIRACLE LINUX (Jepang) no Hansoft (Coreia do Sul) Desenvolve sistema operativu alternativu hanesan Windows. Iha 2004, Ministerio Informasaun Cina (The Chinese Ministry of Information) hari'i Open Source Software Promotion Alliance hodi dudu desenvolvimento FOSS iha Cina.
Estonia .
Governu Estonia primeira vez adopta FOSS iha 1995 hodi hamenus gasto ba IT.
Servisu hotu-hotu iha seitor public indikadu atu
uza FOSS. Linux sai hanesan software prinsipal ba modul hodi troka database
(X-Road). Komponente hotu husi software desenvolve uza sistema X-Road baseia ba
FOSS no publico be download programa ne'e ho livre.Estonia sai hanesan ezemplar
nasaun mak desenvolve e-goverment ho susesu husi alokasuan orsamentu estadu ba
desenvolvimentu Informasaun ho Tecnologia ba seitor publico uza 1% deit no
programa ne'e halao ona durante tinan 10 nia laran.
Alemanha
Alemanha iha inisiativa oi-oin iha
implementasaun FOSS. Ezemplu hanesan The German Bundestag uza Linux ba 150
servidor sira nian. Governu Munich iha planu atu troka 140.000 mil komputador
desktop ba uza Linux. Polisi Alemanha rasik halo ona migrasaun ba 110.000 mil
clientenya ba Linux. Tuir Ministro Interior husi Alemanha, Otto Schilly
katak “presu laos sai hanesan razaun hodi halo migrasaun ba FOSS maibe Ami
hakarak haforsa sistema siguransa komputador no prevene akontese monoculture no
hamenus dependensia ba single supplier”
Malaysia
Governu Malaysia deklara nia suporta
ba FOSS desde November 2001. Iha fulan April 2002, Association of Computer and
Multimedia Industry of Malaysia akonselha ba Governu hodi uza FOSS ofisialmente
. Malaysia Institute of Electronic Systems husu ba Governu hodi uza FOSS no desenvolve
komputador baratu ho sistem FOSS. Iha fulan Julhu 2002, Malaysia lansa KOMNAS
(Komputer Nasional) 20 unidade PC ho Sistema Operativu Linux desenvolve husi
RDB-Hicom Info Tech . Iha Komnas iha Linux mak halo lokalizasaun (uza lingua
local) tia ona, inklui aplikasuan ba escritoriu no web browser.
Peru
Peru hanesan nasaun ida mak
ofisialmente deklara muda ba uza sistema FOSS. Ho seriedade husi Governu Peru
hakerek iha Lei inan No 1609 (The Use of Free Software in Public
Administration) lei ida ne'e deklara kona ba uza FOSS iha Instituisaun hotu
Governu nian, Lei ne'e mos husu ba agensia governu nian hodi esplika no halo
publikasuan ba relatoriu analiza orsamentu ba publico quando uza proprietariu
software.
Srilanka
Gasto a'as iha hola computador no
hola lisensa ba software husi proprietaiu software hodi hanesan razaun
fundamental husi Srilanka hodi escolha FOSS. Pasu importante husi Srilanka
adopta FOSS ho hamosu Sinhala. Hanesan primeiru sistema operativu linux iha
Srilanka.Desenvolvimento FOSS iha Srilanka organiza husi LSF (Langka Software Foundation)
hodi dudu desenvolvimento iha nasaun laran liu husi partisipasuan Global
iha desenvolve FOSS. Ho supporta husi kompanhia boot hanesan (IBM, Google, SIDA
nsst). Srilanka rasik halo ona desenvolvimento no pesquiza iha FOSS, hanesan:
- Aplikasuan Geronimo J2EE ba Server
- KBFx, ba Desktop KDE
- Apache AXIS
- Sahana FOSS, Aplikasuan ba Disaster Manajemen System
Resume ba Politika Nasaun seluk hodi
adapta FOSS Ita bele dehan katak Nasaun seluk halo
nia politika tamba: Governu hanesan ator prinsipal hodi disidi
desenvolvimento FOSS. Tamba Nasaun seluk mak adopta ona FOSS iha oportunidade
bot hodi aselera desenvolvimento teknologia ho benefisiu finansial maka hetan.
Nasaun barak konsidera uza FOSS
hanesan dalan ida hodi bele sai hanesan kompetitor ida iha Mercado Global; dudu
industria software lokal; iha komitmen hodi domokratiza Teknologia Informasuan
no hamenus custo iha hola Teknologia Informasuan. Orsamento laos hanesan
sai kestaun fundamental Nasaun sira ne'e adopta FOSS. Maibe Aspetu Seguransa,
interoperabilidade, halakon dependensia ba Vendo ida, apoiu ba industria lokal
hodi desenvolve maka sai hanesan fator importante liu custo.
Atu hamenus digital divide (kesenjangan digital) presija iha alternativu plataforma ba software nakloke (open) ho karakter livre (free) no mos fo oportunidade bot hodi hamosu desenvolvimentu industria software local (Timor-Leste) liu husi FOSS ( Free Open Source Software)
husi ezemplu inisiativa nebe'e mak halo ona hodi sosializasaun no desenvolvimentu open source mak hanesan sosiedade sivil liu husi FONGTIL (Forum ONG Timor-Leste)
halo ona workshop no treinamentu open source software ba membru NGO sira iha Dili no iha Distrito, Governu liu husi Dirasaun Nasional Informasaun & Technologia (DNICT) husi Ministerio Infrastrutura ho inisiatifa programa E-Goverment Leadership Training & komunidade Open Source Software Timor-Leste liu husi Asosisaun Informasaun Tecnologia e Komunikasuan Timor Leste (ICT-TL) nebe'e mak halo ona sosializasaun no treinamentu open source software ba estudante univerisade sira mak iha kursu informatica, escola professional informatica no grupo juventude sira mak interese tebes atu aprende no desenvolve open soure software iha Timor Leste.
No mos groupu komunidade Open Source mak komesa moris iha Dili mak hanesan OpenSource4Justice (MOJ), Hadomi Linux (Encourage Youth iha Bairopite), IPDC (linux User) ho obejtivu hodi halo sosiliazasaun no fahe informasuan liu tan kona ba importansia FOSS (Free Open Source Software) liu husi aktiviade mak hanesan: Worskhop, Seminar, Trenamentu uza software livre (FOSS) ba ONGs, Estudante no Juventude sira iha Timor-Leste .
Saida mak FOSS?
FOSS
(Free Open Source Software)
movimentu ne'e hahu iha 1983 husi Richard Stellman ho Free asaun (FSF).
Livre iha ne'e signifika livre hodi halo modifikasaun ou mudansa ba nia
fonte
kodigu programa (source code) , livre halo copia ou duplikasuan , livre halo distribuisaun, faan ou aluga. Oras ne'e FOSS (Free Open Source Software) nia desenvolvimento
maka'as
ho nia sistema operativu no programa aplikativu hanesan solusuan
alternativu
husi proprietariu software. Ho nia karater Livre fo benefisiu bot ba
utilizador
sira hodi halo mudifikasaun programa tuir sira nia nesesidade.
6.2.Ezemplu ba Aplikasuan FOSS :
Software FOSS fahe ba kategoria
oi-oin mak hanesan Vantajen husi Software ne'e mak custo ba investimentu kiik,
kualidade empenhu (modern) no seguransa diak tebes, bele halo lokalisaun no
livre.Nasaun barak mak oras ne'e halo politika migrasaun ba FOSS (Free Open
Source Software) ho suporta husi governu ba inisiativa FOSS nian ho fo
intensivu ho desenvolve politika hodi suporta uza no desenvolve FOSS ba
interese nasional nasaun nian. Nasaun sira ne'e hanoin katak ho uza FOSS bele
enkoraza industria software local hodi desenvolve, hamenus gastu orsamentu ba
iha tenderizasaun software iha instituisaun governu nian.
Desenvolvimentu FOSS iha Timor Leste
sei menus, FOSS sei konsidera hanesan buat foun ida, no ema sira nebe'e mak uza
FOSS se limita ba halo instalasaun ba software deit, sidauk halo mudifikasuan,
sidauk aumenta fitur no mos sidauk hadia bug nebe'e mak iha. Ho razaun tamba
recurso humanu ba iha area ida ne'e limitadu, sidauk iha informasuan no
dokumentasuan mak kompletu, 100% escola teknika informatika no Universidade mak
iha area Informatika sidauk hatama FOSS ba sira nia kurikulum.
- Aplikasuan ba Rede & Internet
- Aplikasaun mak relasiona ho sistema netwok. Hanesan mail server, web server no web browser. Aplikasuan atu uza iha internet mak Mozilla Firefox. Apache, Aplikasuan ba web server 58% uza iha Mundo.
- Sistema Operativu
- Sistema Operativu FOSS mak konhesidu no popular mak GNU/Linux. Kompostu husi distribuisaun oi-oin mak hanesan: Redhat, Debian, Fedora Core, Ubuntu sst.
- Aplikasuan ba escritoriu
- Aplikasaun hodi halo servisu nian hanesan wordprocessor, spreadsheet, presentation mak hanesan: OpenOffice, LibreOffice, Abiword sst.
Referencia : http://rinhaalas.blogspot.com/
0 komentar:
Posting Komentar